Ministarstvo za ljudska i manjinska prava lani je vjerskim organizacijama i crkvama podijelilo 199.965 eura, pri čemu je najviše sredstava otišlo tzv. CPC – čak 58.015 eura, koju vodi raščinjeni bivši sveštenik Miraš Dedeić. Vjerske organizacije i crkve koje imaju veliki broj sledbenika tradicionalno dobijaju manje novca.
Tako je Srpska pravoslavna crkva, odnosno Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko nikšićka, dobila svega 44.183 eura iako se u Crnoj Gori oko 70 odsto građana izjašnjavaju kao pravoslavci i pripadaju kanonski priznatoj crkvi.
Islamska zajednica je od države dobila 55.888 eura, Katolička crkva, odnosno Kotorska biskupija i Barska nadbiskupija, ukupno 24.377. Jevrejskoj zajednici Crne Gore isplaćeno je 17.500 eura.
Ministarstvo za ljudska i manjinska je u godišnjem izvještaju o radu, koji je juče usvojila Vlada, navelo da su u skladu sa programom rada imali sedam obaveza. Šest je ispunjeno, a u pitanju su izrada ili dopune zakona o zabrani diskriminacije, izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, izrada izvještaja ministarstva o radu i stanju u upravnim oblastima, plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti, kao i akcioni planovi za sprovođenje strategija za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana i za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba.
Ministarstvo, kojim upravlja Mehmed Zenka, lani nije uspjelo da završi predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, a taj akt je već bio na javnoj raspravi 2015. U izvještaju je dato opravdanje za nezavršavanje posla.
– Crna Gora je poznata i prepoznata po međuvjerskoj različitosti, toleranciji i skladu, i to predstavlja jednu od njenih najvećih vrijednosti koja se izuzetno poštuje. U skladu s tim, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava prepoznalo je potrebu preispitivanja predloženog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Smatramo da je potrebno sprovesti dodatne, široke konsultacije sa svim relevantnim subjektima u Crnoj Gori kako bi se postigao konsenzus o ovom zakonu. Nakon što budu sprovedene planirane konsultacije i eventualne izmjene u Nacrtu zakonu, isti će biti dostavljen Vladi – navodi se u izvještaju.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava kontinuirano sprovodi istraživanje o odnosu građana prema diskriminaciji u Crnoj Gori, na osnovu kojeg prati promjene u stavovima građana po pitanju diskriminacije.
Tako su i za 2017. konstatovali da je kao i u dosadašnjim istraživanjima primijećeno da je najviši stepen distanciranja prema tri društvene grupe na približnom nivou i to je diskriminacija romske i egipćanske populacije, osoba sa invaliditetom, LGBT populacije i starih lica.
Rezultati analize, međutim, pokazuju da su trendovi pozitivni u odnosu na 2015. godinu i to u najvećem procentu kada su u pitanju lica sa invaliditetom.
Ministar Zenka je lani imao 26 bilateralnih susreta, unutar i van zemlje, u okviru kojih se susreo i razgovarao sa visokim predstavnicima zemalja Evropske unije i zemalja regiona, predstavnicima Evropske unije, UN agencija i regionalnih organizacija. On je imao i tri međunarodne posjete i boravio je na Kosovu, u Švajcarskoj i Jordanu.
M.S.

Na fakultetima 24 Roma i Egipćana

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kako navode u izvještaju, svake godine obezbjeđuje sredstva za stipendiranje srednjoškolaca i studenata romske i egipćanske populacije. Srednjoškolcima se isplaćuju stipendije u iznosu od 60 eura, a studentima 150 eura na mjesečnom nivou. Godišnje se za ovu namjenu u budžetu Ministarstva opredijeli blizu 80.000 eura. U akademskoj 2017/18. na fakultetima u Crnoj Gori nastavu pohađaju 24 pripadnika romske i egipćanske populacije. U školskoj 2017/18. srednje škole pohađa 137 pripadnika romske i egipćanske populacije.